Na razvoju američke avijacije 80-ih radilo je oko 140.000 naučnika. Danas ih je oko 20.000, čak sedam puta manje!
Sjedinjene Države, najjača svetska sila, svoju ekonomsku snagu crpi iz vojne moći; to ni za koga nije tajna. Ova naizgled nenarušiva celina počela je da se urušava. O čemu je reč? Pentagon je već godinama očajan zbog hroničnog nedostatka naučnika koji bi razvijali tehnologiju projektila, a pogotovo interkontinentalnih, nuklearnih i konvencionalnih. U narednih nekoliko godina penzionisaće se čitava plejada vodećih naučnika koji rade na poverljivim projektima, a adekvatne zamene se ne daju videti ni pomoću teleskopa "Habl". Ponos Amerikanaca, oružja za udar s daljine, za nekoliko decenija će izgledati smešno u poređenju sa konkurencijom iz Rusije, Kine i Indije. O nekakvom evolutivnom napretku nema ni reči, slažu se stručnjaci, a veliki problem će biti čak i sitnice poput servisa i održavanja postojećih kapaciteta. Američki vojni stratezi već mesecima vrište po hodnicima Kongresa tražeći hitno poboljšanje uslova života naučnika i uvođenje posebnih povlastica za one koji bi se bavili istraživanjem strateških projektila, no teško je zaustaviti stvar koja je krenula naopako. Jednostavno poređenje daje i najbolju ilustraciju: sredinom osamdesetih, za vreme Regana, na ovakvim poslovima u SAD je radilo oko 140.000 naučnika, inžinjera i istraživača, dok je danas taj broj neverovatnih sedam puta manji!
Ovakav pad delimično je prouzrokovan preorijentacijom američke doktrine sa strateškog nadmudrivanja sa SSSR na "sukobe malog intenziteta" i rat protiv terorizma, no samo će vreme pokazati koliko je ovakav potez mudar u doba strahovitog rasta Kine i Indije, koje značajan deo svojih vojnih budžeta odvajaju baš na strateško naoružanje. Amerikanci su posle rata uzeli nemačke naučnike i napravili supersilu, glasi poznata storija. Koliko u ovom pojednostavljenom shvatanju ima istine pitanje je, ali sigurno je da nauka, odnosno znanje, čini kamen temeljac svake sadašnje i buduće dominantne vojne sile. Amerikanci su se, izgleda, kombinujući svoju nasušnu ekonomsku potrebu za idiotizovanim potrošačkim društvom i osnovnu potrebu vojske za jakom naukom, prekombinovali, pa su ostali bez baze iz koje bi izrastali budući naučnici. Prosečan američki klinac, već zaručen s hipotekama, kreditima, televizorima od 79 inča i odmorima na Karibima, ima ambiciju za bavljenje naukom uporedivu sa željom polarnog medveda da poseti pustinju Gobi u Mongoliji. Nauka je, prosto rečeno, platila danak "koka-koli", Holivudu i hamburgerima, i Amerika će patiti zbog toga.
Na drugoj strani, Rusiju muče slični, ako ne i veći problemi. Kad se jednom istroše ideje sa paus papira s kraja osamdesetih, džinovski ruski arsenal ući će u fazu lagane degradacije.
Potpuno druga stvar se događa s Kinom i Indijom, čijih 200.000 mladih naučnika, koliko ih godišnje dobije diplomu iz oblasti direktno vezanih za oružje, obećavaju ovim dvema nacijama vodeću ulogu na svetskoj sceni polovinom 21. veka. Kad jednom konsoliduju svoje enormne ekonomije, što je samo pitanje vremena (kapitalizam je igra inercije), u svetu treba očekivati novi pravilnik i ovoga puta stvarno novi svetski poredak, s dominantnom Azijom i grupacijama satelita. Kako će se ko snaći u ovakvom rasporedu, zavisiće od mudrosti, znanja, ali izgleda i od - karme.
I. Ćuzović
* * *
Ugrožena uloga SAD kao tehnološkog lidera
Američki poslovni i tehnološki lideri priznaju da Sjedinjene Američke Države gube svoju konkurentsku prednost u odnosu na nove ekonomske sile u Aziji i apeluju na Kongres da preduzme potrebne mere kako bi se taj trend zaustavio. U nedavnom svedočenju pred Senatskim odborom za ekonomiju, nauku i transport, američki poslovni lideri su upozorili da je ugrožena vodeća uloga Amerike kao tehnološkog giganta.
Najnoviji podaci ukazuju da se američki bilans u trgovini visoko-tehnološkim proizvodima od suficita, u vrednosti od 33 milijarde dolara 1997. godine, pretvorio u deficit od 27 milijardi dolara 2003. godine. Norman Ogastin, bivši direktor američke avio kompanije Lokid Martin, kaže za Glas Amerike da su veliki dobitnici na tom planu zemlje poput Kine i Indije.
Jedan od razloga leži i u činjenici da je prošle godine u Kini diplomiralo 500.000 inženjera, u Indiji - 200.000, a u Sjedinjenim Američkim Državama - samo 70.000. Ukoliko se ovaj tekući trend nastavi, 90 odsto svih naučnika i inženjera u svetu će do 2010. godine živeti u Aziji.
Uprkos sve manjem broju diploma u prirodnim naukama i inženjerstvu, bruto domaći proizvod SAD je i dalje među najvećim u svetu. Debora Vins Smit, predsednik Saveta za konkurentnost, nevladine organizacije koja prati međunarodne poslovne trendove, ističe da su po radniku, Amerikanci pet puta produktivniji od Kineza.
"Još smo prvi u svetu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, kao i u dodatoj vrednosti industrijskih proizvoda. Pa ipak, izazovi su toliko ozbiljni i sistematski da će, ukoliko ih budemo ignorisali, ugroziti našu snagu i vodeći položaj", naglašava Debora Vins Smit.
* * *
Ograničen priliv kvalifikovanih ljudi u Ameriku
Oko pola miliona stranih studenta dolazi u Ameriku svake godine. Debra Stjuart iz Saveta za postdiplomske studije tvrdi da su prijave stranih studenata za magistarske i doktorske studije u SAD osetno opale posle 11. septembra 2001, što ugrožava konkurentsku sposobnost Amerike. Eksperti pripisuju pad interesovanja za studije u SAD nekoliko činilaca - uključujući i povećane troškove studija u Americi i nastojanja drugih zemalja engleskog govornog područja da privuku strane studente, kao i percepciji u drugim zemljama da je sve teže studirati u Americi.
«Izmedju 1900. i 2004. godine oko trećina Nobelovih nagrada u Americi dodeljena je Amerikancima rodjenim u drugim zemljama. Jasno je da smo uspeli da privučemo najbolje i najinteligentnije ljude iz celog sveta i da smo zahvaljujući tome postigli uspeh. Sada su nam takvi novi Amerikanci još potrebniji pošto druge zemlje postaju tehnološki konkurentnije i nastoje da oponašaju američki model prosperiteta.»
Srodna tema:
Nastavak na temu o kraju USA - obrazovanje
Kako ćemo živeti 2027. godine ...
Kako ćemo živeti 2020. godine - Analiza CIA
Kina, SAD i Indija predvode globalni rast
p.s.
http://www.vcconfidential.com/...re_class.html#comment-16455590
[Ovu poruku je menjao Aleksandar Marković dana 24.04.2006. u 16:49 GMT+1]