Sada je već izvesno: Siti banka iduće nedelje otvara predstavništvo u Srbiji. Dolazak američkog bankarskog giganta zasigurno je važna novost za našu zemlju jer je to jedna od najuglednijih banaka u svetu, koja ima najviši rejting (tri A).
O tome da li i kada američka banka namerava da kupi neku domaću banku verovatno će se više saznati od visokih predstavnika Siti grupe 11. decembra, kada je zakazana konferencija za novinare.
U svakom slučaju, prisustvo te banke je prilika da se za početak pažljivo „opipa” srpsko tržište. Za našu zemlju veoma je značajno da Siti banka dođe, ocenio je i Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije koja drži znatne devizne rezerve baš u ovoj banci.
Prva američka banka kod nas, slažu se finansijski stručnjaci, trebalo bi da doprinese boljoj ponudi bankarskih usluga.
Siti banka neće prikupljati sredstva i raditi kao poslovna banka. Njeno predstavništvo će raditi na olakšavanju ulaganja investicionih fondova u Srbiju. To je za našu zemlju posebno značajno jer je malo preduzeća, pogotovo u poljoprivredi, koja mogu da podnesu sadašnje uslove kreditiranja.
U regionu jugoistočne Evrope Siti banka ima svoju banku samo u Bukureštu i u Budimpešti. Otuda je njen dolazak u Srbiju, kako se ocenjuje, šansa da Beograd postane sedište njenog regionalnog pozicioniranja. Jer, sigurno je da jednu tako značajnu investicionu banku tržište od oko sedam miliona stanovnika može da zanima samo kao deo šireg regionalnog tržišta kakvo je tržište ovog dela Evrope.
Za srpsko bankarsko tržište već sama najava dolaska Siti banke označena je kao nagoveštaj još žešće konkurencije, ali ne toliko u sektoru poslovanja sa stanovništvom, koliko sa korporativnim klijentima i institucijama države. Iskustvo Mađarske govori da Siti banka u toj zemlji radi isključivo sa korporativnim klijentima.
Najava američke Siti banke (koja posluje u okviru Siti grupe) da je zainteresovana za srpsko tržište pokrenula je spekulacije koju će domaću banku ova moćna bankarska grupacija da kupi. Po novinama se pisalo da su Amerikanci zainteresovani za Poštansku štedionicu, Komercijalnu banku, Rajfajzen banku... Mlađan Dinkić, bivši ministar finansija, saopštio je da je Siti banka bila zainteresovana za Poštansku štedionicu, ali da joj je rečeno da država zasad ne namerava da proda ovu banku.
Siti banka je, inače, kako podsećaju bankari, već tri puta dobijala licencu za otvaranje banke, ali to nikad nije uradila. Prvo su hteli osamdesetih godina (1986–1987), pa 1989. i na kraju 1990. godine. Imali su očito veoma dobre informacije i procenili da bi imali velike rizike u radu, a, kao što vidimo, bili su apsolutno u pravu.
B. Dumić
p.s.
Vlasnička struktura i bilans stanja/uspeha banaka