@Nenad Vranjanac:
Ja nisam rekao da se zalažem za to da svaka profesija ima i ženski rod, ali nije u redu ni to braniti ako žene koje se time bave žele da imaju „svoje“ ime. Treba samo pripaziti da ne skuju neku reč koja se ne može dobiti po pravilima srspkog jezika, a ako je jedini problem to što dobijeni pojmovi zvuče nakaradno, tu se može jedino sačekati pa videti hoće li se takve reči odomaćiti ili neće.
@galet:
Dozvoljeno je i
slugi i
sluzi, pa ako nekom smeta alternativno značenje drugonavedenog oblika, može i da napravi drugačiji izbor. :)
Palatalizacija je, kao što joj ime kaže, promena glasova u palatale. U osnovnoj školi se često potencira da je to promena „ispred
e i
i“, ali to je vrlo loše sročeno ograničenje, jer do promene u palatal dolazi u još mnogim primerima:
• ispred
a: duh—duša, sluh—slušati...
• u pridevima: vojnik—vojnički, Čeh—Češka...
• postojale su mnoge rasprave o tome da li je u oblicima
vikati—vičem i sl. reč o jotovanju ili je i tu posredi palatalizacija (još uvek su mišljenja podeljena) itd.
Sigurno sam zaboravio još neki primer, ovo mi je samo prvo palo na pamet.
U svakom slučaju, činjenica je to da se u nekoj reči glasovne promene ne moraju završiti palatalizacijom, tj. moguće je da tako dobijena reč zahteva još neku promenu (npr. jednačenje po zvučnosti; primer možda malo bliži od onih iz prethodne poruke bi bio
knjiga—knjiški). Zanimljiva je tvoja teorija da je reč
sluškinja nastala od reči
slušati, ali bojim se da proces ipak nije tekao tim smerom.
Ljubičice crvena, što si plava kô zelena trava.